Deklaracija o dostojanstvenoj skrbi u bolničkim rodilištima

POZITIVNA TRUDNIČKA SKRB

OPĆA PRAVA RODILJA

Posebna važnost razdoblja trudnoće i poroda

Trudnoća i porod se u zemljama i zajednicama cijelog svijeta smatraju jedinstvenim događajima u životu žene i obitelji te predstavljaju razdoblje izrazite ranjivosti. Pojam “sigurnog majčinstva” obično se primjenjuje samo na fizičku sigurnost, ali porod je također važan obred prijelaza koji ima veliku osobnu i kulturnu važnost za ženu i njenu obitelj. Budući da je majčinstvo jedinstveno iskustvo žena, pitanja rodne jednakosti i rodno uvjetovanog nasilja također su važna u trudničkoj skrbi. Zato je potrebno proširiti koncept sigurnog majčinstva tako da on ne uključuje samo prevenciju pobola i mortaliteta, nego i poštivanje osnovnih ljudskih prava žena. To obuhvaća poštivanje autonomije, dostojanstva, osjećaja, odabira i želja žena, kao i odabir partnera tijekom skrbi u rodilištu.

Ovaj dokument posebno je usmjeren na međuljudske aspekte skrbi koju dobivaju žene u rodilištima. Osobito je važan odnos žene s pružateljima i sustavom trudničke skrbi tijekom njene trudnoće i poroda. Ti susreti dio su osnovnih zdravstvenih usluga koje ženama mogu spasiti život. Iskustva žena s pružateljima skrbi u ovom razdoblju također mogu osnažiti i olakšati njihovo stanje ili kod njih uzrokovati trajna oštećenja i emocionalne traume, odnosno poboljšati ili smanjiti samopouzdanje i samopoštovanje žena. U svakom slučaju, sjećanje na iskustvo poroda ostaje u sjećanju žene cijeloga života i često se dijeli s drugim ženama čime se doprinosi prevladavajućem osjećaju povjerenja ili sumnjičavosti prema iskustvu poroda.

Brojni dokazi o manjku poštivanja i zlostavljanju

Ako zamislimo odnos kakav očekujemo od pružatelja trudničke skrbi kojem je povjereno da tijekom poroda pruža pomoć nama ili ženi koju volimo, naravno da zamišljamo odnos u kojem postoji brižnost, empatija, podrška, povjerenje, pouzdanost i osnaživanje te nježna, učinkovita komunikacija koja je puna poštovanja i koja omogućuje informirano odlučivanje. Mnoge žene na žalost imaju iskustva koja ne odgovaraju ovakvoj ideji. Pojavljuje se drugačiji i uznemirujući dojam na temelju sve brojnijih istraživanja, iskustava i studija slučaja prikupljenih u rodilištima diljem svijeta, od najbogatijih do najsiromašnijih zemalja. Nepoštivanje i zlostavljanje žena koje nastoje dobiti trudničku skrb postaje sve veći problem. Raste zabrinutost u zajednici stručnjaka koji se bave istraživanjem i kvalitetom zdravstvene zaštite te obrazovanjem o njoj, ljudskim pravima i zagovaranjem građanskih prava.

Izvješće Bowser i Hill, Istraživanje dokaza o nepoštivanju i nasilju tijekom porođaja u rodilištima iz 2010. godine, prikazuje dostupne spoznaje i dokaze o ovoj temiⁱ. Iako je ovaj pregled otkrio relativno malo službenih istraživanja na ovom području, autorice su na osnovu temeljite pretrage objavljene i stručne literature te intervjua i rasprava sa stručnjacima, definirale sedam glavnih kategorija nepoštivanja i nasilja s kojima se susreću rodilje tijekom skrbi u rodilištima. Te se kategorije preklapaju i pojavljuju u stupnjevima od blagog nepoštivanja i ponižavanja do otvorenog nasilja; uključuju fizičko nasilje, prisilnu bolničku skrb, skrb bez povjerljivosti, skrb bez dostojanstva (uključujući verbalno zlostavljanje), diskriminaciju na temelju pojedinih osobina pacijentice, prestanak skrbi ili odbijanje pružanja skrbi i zadržavanje u ustanovama.

Upravo zato što društva u cijelom svijetu visoko vrednuju majčinstvo i budući da nam je poznato koliko su žene u ovom razdoblju ranjive, zastrašujuće je postojanje međuljudske skrbi koja je zlostavljačka i u kojoj nema poštivanja žena prije, tijekom i nakon poroda. Sve rodilje zaslužuju i potrebna im je skrb u kojoj postoji poštovanje i zaštita njihove autonomije i prava na samoodređenje. To obuhvaća posebnu skrb za zaštitu majke i djeteta, kao i žena koje su u marginaliziranom ili ranjivom položaju (npr. adolescentice, pripadnice etničkih manjina, žene s tjelesnim i mentalnim invaliditetom, žene zaražene HIV-om). Nepoštivanje i zlostavljanje tijekom skrbi u rodilištima osim toga krši osnovna ljudska prava žena.

Zahtijevanje Općih prava rodilja

Ljudska prava su temeljna prava svih ljudi, koja priznaju društva i vlade te su ugrađena u međunarodne deklaracije i konvencije. Trenutno ne postoji jedinstvena povelja ili instrument kojim bi se konkretno utvrdio način na koji su ljudska prava uključena u proces poroda ili kojim bi se potvrdio oblik njihove primjene na rodilje kao osnovnih, neotuđivih ljudskih prava. Cilj ove povelje jest rješavanje problema nepoštivanja i zlostavljanja žena kojima je potrebna trudnička skrb te poticanje poboljšanja kroz sljedeće aktivnosti:

• Podizati svijest o uključenosti prava rodilja unutar zajamčenih ljudska prava koja su priznata u međunarodno usvojenim multinacionalnim deklaracijama, konvencijama i paktovima Ujedinjenih naroda i drugih organizacija;
• Istaknuti povezanost jezika ljudskih prava i ključnih programskih problema koji se tiču trudničke skrbi;
• Jačati kapacitete zagovaratelja zdravlja rodilja za sudjelovanje u procesima zaštite ljudskih prava;
• Uskladiti s međunarodnim standardima ljudskih prava u zajednici osjećaj rodilja da imaju pravo na kvalitetnu skrb pri porodu; te
• Stvoriti temelje za odgovoran pristup sustava rodilišta i zajednice ovim pravima.

Pozivanjem na relevantne dijelove uspostavljenih instrumenata ljudskih prava, ova Povelja dokazuje kako trudnička prava na zdravlje imaju legitimno mjestu unutar šireg konteksta ljudskih prava. Na temelju kategorija nepoštivanja i nasilja kako ih definiraju Bowser i Hill (2010.) u svojoj analizi (vidi tablicu) navedeno je sedam prava. Ta prava se temelje na međunarodnim i višenarodnim instrumentima ljudskih prava koji obuhvaćaju Opću deklaraciju o ljudskim pravima; Opću deklaraciju o bioetici i ljudskim pravima; Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; Deklaraciju o ukidanju nasilja nad ženama; Izvješće Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda o smrtnosti i pobolu majki koje je moguće spriječiti te o ljudskim pravima; Četvrtu svjetsku konferenciju Ujedinjenih naroda o ženama održanu u Pekingu. Također se poziva na nacionalne instrumente ako oni konkretno spominju rodilje. Sva prava se zasnivaju na relevantnim instrumentima.ⁱⁱ

Rješavanje nepoštivanja i zlostavljanja: Sedam prava rodilja

Kategorije nepištivanja i odgovarajuća prava

1. Tjelesno nasilje - Nepostojanje štete i lošeg postupanja

2. Prisilna skrb - Pravo na informacije, informirani pristanak i odbijanje te poštivanje izbora i želja, uključujući odabir partnera tijekom skrbi u rodilištu

3. Skrb bez zajamčene povjerljivosti - Povjerljivost, privatnost

4. Skrb bez dostojanstva (uključujući verbalno nasilje) - Dostojanstvo, poštivanje

5. Diskriminacija na temelju određenih osobina - Jednakost, nepostojanje diskriminacije, jednak pristup skrbi

6. Prestanak ili uskraćivanje skrbi - Pravo na pravovremenu zdravstvenu skrb i najvišu dostupnu razinu zdravlja

7. Zadržavanje u ustanovi - Sloboda, autonomija, samoodređenje i nepostojanje prisile

 

Pri traženju i ostvarivanju skrbi za trudnice, rodilje i babinjače, potrebno je poštovati sljedeće:

ČLANAK I: Svaka žena ima pravo na nepostojanje štete i lošeg postupanja

Međunarodni standardi

• Deklaracija o ukidanju nasilja nad ženama, 1994., Članak 1 
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 7 
• International Mother Baby Childbirth Initiative: Pristup temeljen na ljudskim pravima za optimalnu skrb u rodilištima, 2010., Članak 9
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo,  1996., Članak 12 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 4 

Višedržavni i državni standardi

• Europska povelja o pravima pacijenata, 2002., Članak 9 
• Ley Orgánica sobre el Derecho de las Mujeres a una Vida Libre de Violencia de Venezuela, 2007., Članak 15j

ČLANAK II: Svaka žena ima pravo na informacije, informirani pristanak i odbijanje te poštivanje njenih izbora i želja, uključujući odabir partnera tijekom skrbi u rodilištu

Međunarodni standardi

• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 7, 19 
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo,  1996., Članak 6 
• International MotherBaby Childbirth Initiative: Pristup temeljen na ljudskim pravima za optimalnu skrb u rodilištima, 2010., Članak 3 i 4
• Izvješće Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda o smrtnosti i pobolu majki koje je moguće spriječiti te o ljudskim pravima, 2010.
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 6 

Višedržavni i državni standardi

• Pravedan pristup porođaju kao reproduktivno pravo, NAPW, 2010.
• Povelja Europske unije o temeljnim pravima, 2000., Članak 3.2, 7 
• Konvencija za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, 1997., Članak 5 
• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 1.5, 2, 3, 4.6, 5 
• Europska povelja o pravima pacijenata, 2002., Članak 3, 4, 5, 12 
• Ley de Acompañamiento durante el Trabajo de Parto, Nacimiento y Post‐parto de Puerto Rico, 2006., Članak 3e, 3f
• Ley de Parto Humanizado—Ley Nacional No. 25.929 de Argentina, 2004., Članak 2f, 2g 
• Prava rodilja, Childbirth Connection 1999., 2006., Članak 3, 4, 5, 6, 9, 12, 13, 14, 16, 19

ČLANAK III: Svaka žena ima pravo na privatnost i povjerljivost

Međunarodni standardi

• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 17 
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, 1996., Članak 4 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 9 

Višedržavni i državni standardi

• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 1.4, 4 
• Europska povelja o pravima pacijenata, 2002., Članak 6 
• Prava rodilja, 1999., 2006., Članak 7 

Članak IV: Svaka žena ima pravo na postupanje s dostojanstvom i poštovanjem

Međunarodni standardi

• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 2 
• International Mother Baby Childbirth Initiative: Pristup temeljen na ljudskim pravima za optimalnu skrb u rodilištima, Članak 1
• Izvješće Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda o smrtnosti i pobolu majki koje je moguće spriječiti te o ljudskim pravima, 2010.
• Četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama održana u Pekingu 1995. 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 8, 10, 11 

Višedržavni i državni standardi

• Pravedan pristup porođaju kao reproduktivno pravo, NAPW, 2010. 
• Povelja Europske unije o temeljnim pravima, 2000., Članak 1, 3, 7 
• Konvencija za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, 1997., Članak 1 
• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 1.1, 1.4, 1.5 
• Europska povelja o pravima pacijenata, 2002., Članak 7 

Članak V: Svaka žena ima pravo na jednakost, nepostojanje diskriminacije i jednak pristup skrbi

Međunarodni standardi

• Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, 1979., Članak 1 
• Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1976., Članak 2 
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 26 
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, 1996., Članak 3 
• Izvješće Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda o smrtnosti i pobolu majki koje je moguće spriječiti te o ljudskim pravima, 2010. 
• Četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama, Peking 1995., Članak 28 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 10, 11 

Višedržavni i državni standardi

• Povelja Europske unije o temeljnim pravima, 2000., Članak 21, 23 
• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 5.1 

ČLANAK VI: Svaka žena ima pravo na zdravstvenu skrb i najvišu dostupnu razinu zdravlja

Međunarodni standardi

• Deklaracija iz Alma Ate, Međunarodna konferencija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 1978., Uvod, Članak 4, 6 
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo,  1996., Članak 9 
• Izvješće Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda o smrtnosti i pobolu majki koje je moguće spriječiti te o ljudskim pravima, 2010.
• Četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama, Peking  1995.
• Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1948., Članak 25 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, 1997., Članak 14.2 

Višedržavni i državni standardi

• Povelja Europske unije o temeljnim pravima, 2000., Članak 35 
• Constitución Política del Estado Plurinacional de Bolivia, 2008., Članak 45.V 
• Konvencija za zaštitu ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, 1997., Članak 3 
• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 5 
• Prava rodilja, 1999., 2006., Članak 1 

ČLANAK VII: Svaka žena ima pravo na slobodu, autonomiju, samoodređenje i nepostojanje prisile

Međunarodni standardi

• Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama, 1994., Članak 1 
• Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1976., Članak 1 
• Povelja o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, 1996., Članak 2 
• Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, 1966., Članak 9.1, 18.2 
• Opća deklaracija o bioetici i ljudskim pravima, Članak 5 

Višedržavni i državni standardi

• Povelja Europske unije o temeljnim pravima, 2000., Članak 6 
• Deklaracija o promicanju prava pacijenata u Europi, 1994., Članak 1.2 

_{i  Bowser, D., i K. Hill. 2010. Istraživanje dokaza o nepoštivanju i zlostavljanju u rodilištima: Izvješće o analizi okružja.} 

_{Bethesda, MD: USAID – projekt TRAction, University Research Corporation, LLC, i Harvardska škola javnog zdravlja.}  

_{ii  Povelja preuzima veći dio okvira Povelje o seksualnim i reproduktivnim pravima Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, 1996.}

 

Ovu povelju zajednički je osmislila skupina od više dionika, stručnjaka u različitim područjima koja povezuju aspekte istraživanja, obrazovanja, zdravstva, ljudskih prava i zagovaranja. Ovom dokumentu doprinijeli su članovi zajednice koji nastoje zajednički u svojim pojedinačnim područjima odgovoriti na problem nepoštivanja i zlostavljanja tijekom trudničke skrbi. To su:

Debbie Armbruster, USAID  

Robina Biteyi, WRA‐Uganda 

Diana Bowser , Harvardska  škola javnog zdravlja  

Neal Brandes, USAID  

Catherine Carr, MCHIP/JHPIEGO  

Blami Dao, JHPIEGO  

Rae Davies, International Mother Baby Childbirth Organization  

Barbara Deller, JHPIEGO  

Farah Diaz‐Tello, National Advocates for Pregnant Women (NAPW) 

Simone Diniz, Istraživačica  

Soo Downe, Sveučilište Central Lancashire  

Lorraine Fontaine, Regroupement Naissance‐Renaissance  

Lynn Freedman, Averting Maternal Death and Disability, Sveučilište Columbia

Maura Gaughan, projekt Translating Research into Action   

Joanne Gleason, Population Council  

Kathleen Hill, projekt Translating Research into Action, URC 

Rima Jolivet, WRA 

Debra Jones, Family Care International  

Marge Koblinsky, John Snow International   

Douglas Laube, USAID  

Kathleen MacFarland, Family Care International  

Peg Marshall, USAID  

Liz Mason, Svjetska zdravstvena organizacija  

Mona Moore, Samostalna savjetnica  

Nester Moyo, Međunarodna konfederacija primalja  

Martha Murdock, Family Care International  

Winnie Mwebesa, Save the Children  

Dave Nicholas, projekt Translating Research into Action 

Doyin Oluwole, Academy for Educational Development  

Debra Pascali‐Bonaro, International MotherBaby Childbirth Organization  

Bertha Pooley, Save the Children  

Annie Portela, Svjetska zdravstvena organizacija

Veronica Reis, JHPIEGO  

Aram Schvey, Center for Reproductive Rights  

Rebecca Spence, Legal Advocates for Birth Options and Rights (LABOR) 

Mary Ellen Stanton, USAID  

Ann Starrs, Family Care International  

Erin Thornton, Every Mother Counts 

John Townsend, Population Council  

Melissa Upreti, Center for Reproductive Rights  

Helene Vadeboncoeur, Istraživačica i autorica na području perinatalne skrbi

Charlotte Warren, Population Council 

Predstavnici organizacije White Ribbon Alliance i njenih nacionalnih saveza

Rachel Wilson, PATH 

 

Dodatne informacije možete potražiti na stranicama White Ribbon Alliance, Savez bijele vrpce.

One Thomas Circle NW, Suite 200, Washington, DC 20005, USA

 

Prijevod ovog dokumenta na hrvatski jezik ljubazno je ustupio Ured UNICEF-a za Hrvatsku.