Porod u kući za porode - opušteno i sigurno

Za većinu žena i djece, trudnoća i porod su normalna i zdrava stanja. Stoga sve veći broj obitelji se pita zašto se trudnoća i porod ne bi mogli jednostavnije i ugodnije pratiti – umjesto kao bolest, da se tretiraju kao nešto normalno. Kuće za porode nude nešto „između“ – pristupačniji način rada u odnosu na praćenje trudnoće i poroda u bolničkom rodilištu koji je opet drukčiji od onog kad se radi o porodu kod kuće.

Gdje se nalaze kuće za porode?

Neke kuće za porode se nalaze unutar ili pored bolničkog rodilišta (kao posebna soba ili odjeljak) te se također nazivaju „primaljski odjeli“. Druge kuće za porode pak se nalaze odvojeno – u Austriji primjerice je često slučaj da kuća za porode je zapravo zaseban apartman ili kućica u blizini doma samostalne primalje. Kuće za porode su normalna pojava u mnogim zemljama Europske unije, Sjeverne Amerike i vrlo su popularne u Australiji i na Novom Zelandu.

Kuće za porode opremljene su namještajem i pomagalima koja omogućavaju ženi da zauzima različite položaje i koristi različite tehnike u trudovima i porodu, te imaju veliku kadu za porod u vodi i tuš za korištenje u trudovima. Čak i kad su pripojeni bolničkom rodilištu, njihov izgled je pomno planiran da daje dojam da se obitelj nalazi daleko od bolnice – oprema je prisutna ali pokrivena ili se nalazi u namjenskim ormarima, namještaj nije bolnički i atmosfera je puno opuštenija i „domaća“.

Osoblje 

U kući za porode rade iskusne primalje; ponekad su to primalje koje imaju svoju privatnu praksu ili pak one koje su zaposlene u timu koji radi u kući za porode. U slučaju da obitelj se odluči za porod u kući za porode, to znači da će im skrb pružati iste dvije-tri primalje koje su im pružale skrb u trudnoći. U slučaju da obitelj se odluči za porod u kući za porode koja je pripojena bolnici, moguće je da će im pružati skrb ista osoba koja je pružala skrb u trudnoći, ili da će za njih skrbiti dežurna primalja – to sve ovisi o tome kako je organizirana skrb u toj ustanovi.

Suradnja sa bolnicama

Kad je kuća za porode zasebna zgrada udaljena od rodilišta, najčešće postoji neka vrsta suradnje između kuće za porode i najbližeg rodilišta. U slučaju da žena treba otići u bolničko rodilište zbog nekog problema ili komplikacije u porodu, primalja nazove rodilište, opiše situaciju i bolničko osoblje čeka spremno za primiti primalju, njenu klijenticu i osobe u pratnji. Primalja nastavi biti tim osoba koje skrbe za trudnicu i nakon što je ona zaprimljena u bolničko rodilište. U slučaju da komplikacija nastupa još za vrijeme trudnoće, postoji mogućnost da odabrana primalja i dalje bude dio tima koji skrbi o ženi, ali se ta skrb odvija u bolničkom rodilištu, ne u kući za porode.

Procedura poroda u kući za porode

Najčešće, žena koja želi roditi u kući za porode već prima skrb samostalne primalje. Ta primalja je možda sama vlasnica kuće za porode, ili pak koristi prostore kuće za porode u svojoj zajednici za održavanje tečajeve za trudnice, trudničkih pregleda i porode.

Tijekom trudnoće trudnica odlazi kod odabrane primalje na redovne mjesečne preglede (pred kraj trudnoće češće), koji u prosjeku traju oko 45 minuta. Na pregledu primalja uzima uzorak urina, izmjeri tjelesnu težinu, krvni tlak, prolazi kroz eventualne nalaze i odgovara na sva pitanja trudnice i njene obitelji. Primalja može pisati uputnice za ultrazvuk ili vađenje krvi, ali i prepisivati lijekove – sve što je u domeni praćenje normalne, zdrave trudnoće.

U terminu trudnica je u kontaktu sa svojom primaljom, te kad krene trudovi ju nazove. One se dogovore o sljedećim koracima – čekanje, pregled u dom trudnice ili pregled u kući za porode. Kad dođe vrijeme trudnica i njena pratnja se našu sa primaljom u kući za porode.  Osim što mogu davati lijekove, samostalne primalje mogu šivati puknuće međice, koristiti opremu za reanimaciju te imaju potrebna znanja da skrbe za zdravu majku i dijete u prvim danima po porodu.

Nakon poroda obitelj dobiva svu dokumentaciju potrebnu za prijavu djeteta kao što bi dobili i u bolničkom rodilištu, što može uključiti i rodni list kojeg potpisuje i pečati sama primalja. No ono što je posebno kod primaljske skrbi jest da primalja skrbi za majku i dijete u prvih šest tjedana po porodu, što znači da roditelji imaju pomoć i podršku u dojenju i u svim pitanjima u ranom roditeljstvu na dohvat ruke, od osobe koju su dobro upoznali i koja njih dobro poznaje još u trudnoći.

Porod u kući za porode – siguran porod?

Studija iz SAD-a i Britanije (National Birth Centre Study II i Birthplace Study) dokazale su između ostalog, da 9 od 10 žena koje su planirale roditi u kući za porode ostvarile vaginalni porod – više od onih u rodilištu, gdje to ostvari samo 7 od 10 žena zdravih trudnica. Dvije od deset žena su morale iz nekog razloga na kraju roditi u bolničkom rodilištu, a samo mali broj transfera u bolničko rodilište (manje od 1%) bila su zbog hitne situacije.

Obije studije su pokazale da je sigurnost poroda u kući za porode za majku i dijete vrlo slična onoj u bolničkom rodilištu, uz puno manje intervencija za majku. To znači da se majka u prosjeku puno brže i lakše oporavi od poroda u kući za porode nego nakon onog u bolničkom rodilištu, te da se nakon istog bude zadovoljnija.

• Neke od prednosti poroda u kući za porode su (Cochrane sustavni pregled, 2012.):
• Manje šanse da će rodilja trebati lijekove za olakšavanje boli
• Manja šanse da će rodilja dobiti drip, što znači da su trudovi podnošljiviji
• Manje šanse da se koristi vakuum
• Manje šanse da žena bude rezana (epiziotomija)
• Manje šanse da će žena imati carski rez
• Žene pozitivnije ocijenile svoje iskustvo poroda
• Veće stope dojenja 6-8 tjedana nakon poroda
    

Skrb u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji samo jedna mogućnost za porod – a to je bolničko rodilište. Kod nas su liječnici jedine odgovorne osobe u rodilištu, te moraju biti prisutni na svakom porodu. Primalje s druge strane, zapravo samo provode liječničke naredbe. Iako primalje provode najviše vremena sa ženom, one u Hrvatskoj nemaju mogućnost samostalno pratiti trudnoću i porod niti preporučiti postupke ili intervencije. Po tome smo vrlo različiti od zemalja zapadne i sjeverne EU, gdje je je primalja samostalna zdravstvena djelatnica koja pruža skrb zdravim trudnicama.

Nažalost, proći će dosta vremena dok u Hrvatskoj ne ugledamo prvu kuću za porode ili prvi primaljski odjel u bolničkom rodilištu. No, do tada, žene koje žele pratiti trudnoću i roditi uz takvu skrb mogu posegnuti preko granice u Austriji, Njemačkoj ili Italiji. Ili pak, poticati primalje u Hrvatskoj da krenu otvarati svoje prakse.

Budućnost skrbi za trudnice i njihove obitelji 

Kuće za porode nude sigurnu, jednostavniju i puno jeftiniju skrb za trudnice i njihove obitelji, s kojom oni u prosjeku budu puno zadovoljniji. U nekim studijama razlika u cijeni praćenje zdrave trudnice i vaginalni porod od strane tima iz kuće za porode u odnosu sa skrb kojeg nudi bolnički model je bila dvostruko niža. To znači da ostane puno više novaca u zdravstvenom sustavu za žene i djecu koje ga trebaju specijalistički skrb zbog komplikacija ili bolesti. Možemo reći dakle da kuće za porode poboljšaju iskustvo skrbi za trudnice i njihove obitelji, poboljšaju zdravlje zajednice, te ostvare uštede za zdravstveni sustav – a to je recept za kvalitetnu i održivu skrb.
 

Napisala: Daniela Drandić

Lektorirala: Karla Kiš Kamenjarin

Foto: Aquabirths UK