Što je kuća za porode

Što je kuća za porode

Skrb u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji samo jedan model skrbi u rodilištu, koji se zove medicinski model skrbi. U njemu su liječnici odgovorne osobe u rodilištu, te moraju biti prisutni na svakom porodu, a primalje su na zapravo njihove asistentice koje provode liječničke naredbe. Iako primalje provode najviše vremena sa ženom, one, barem službeno, nemaju mogućnost samostalno pratiti porod i preporučiti postupke ili intervencije.

U drugim zemljama Europske unije postoje drugi, različiti modeli skrbi i unutar i izvan rodilišta, a žene koje biraju porod zemljama okruženja mogu birati jednu od njih. Svakako treba imati na umu da žene koje imaju ozbiljne zdravstvene probleme ili se nalaze u rizičnoj skupini bi trebale ozbiljno razmatrati porod u bolničkom okruženju. Svakako o tome razgovarajte s timom koji vam pruža skrb u trudnoći.

Primaljski odjel (midwifery-led unit)

Dio rodilišta u kojem rade isključivo primalje, bez prisustva liječnika, ali koja se nalazi u sklopu bolnice (najčešće odvojeni hodnikom ili katom od bolničkom rodilišta). Odjeli su uređeni da ne izgledaju previše bolnički, i opremljeni su namještajem i pomagalima koja omogućavaju ženi da zauzima različite položaje i koristi različite tehnike u trudovima i porodu, te imaju bazen za porod u vodi i tuš za hidroterapiju.

Primalje koje rade u ovom odjelu su bolničke primalje, i najčešće se ženi dodjeli primalja koja je dežurna kad žena dođe u trudovima, dakle najčešće se ne radi o odabrano primalji koja je pratila trudnoću (iako ima primjera tog modela rada isto). Primalje imaju opremu koja im treba za manje komplikacije u porodu kod majke ili djeteta.

Ako se pokaže potreba za transferom u bolnički odjel za liječničku skrb zbog komplikacije ili slično, to je vrlo jednostavno jer se radi o istoj zgradi. Boravak na primaljskom odjelu odnosno u bolničkom rodilištu nakon poroda ovisi od ustanove do ustanove, ali najčešće ako nema komplikacija žena je otpuštena unutar 24 sata od poroda. Primjer u bolnici u Bristolu (Velika Britanija).

Što kaže znanost?

Cochrane sustavni pregled iz 2012. pokazao je da žene koje su rodile u primaljskim odjelima u sklopu bolničkog rodilišta i njihova djeca su imale jednako dobre ishode kao žene i djeca u bolničkom odjelu rodilišta.

Stope prekomjernog krvarenja, stanje novorođenčadi, smrt novorođenčadi i hospitalizacija na intenzivnom odjelu bile su iste za primaljski odjel i bolničko rodilište. Razlike su se vidjele u drugim područjima, te skrb za žene u primaljskom odjelu bilo je bolje od onog u bolničkom rodilištu zbog:

  • Većeg broja poroda bez analgezije ili anestezije.
  • Manjeg korištenje epiduralne.
  • Manjeg korištenje sintetičkog oksitocina odnosno dripa.
  • Manjeg korištenje vakuuma.
  • Manjeg korištenje epiziotomije.
  • Većeg broja vaginalnih poroda bez vakuuma.
  • Smanjene stope carskih rezova.
  • Žene u primaljskim odjelima pozitivnije su ocijenile iskustvo poroda.
  • Žene u primaljskim odjelima imale su veće stope dojenja sa 6-8 tjedana nakon poroda. 

Kuća za porode (free-standing birth centre u Velikoj Britaniji odnosno geburtshaus u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj)

Kuća za porode je mjesto u kojem rade isključivo primalje, a koje nije u sklopu bolničkog rodilišta, ali je najčešće unutar 30 minuta vožnje od najbližeg bolničkog rodilišta. Kuća za porode može biti u vlasništvu jedne ili više primalja, ili u privatnom vlasništvu, ili u vlasništvu treće osobe koja onda iznajmljuje svoj prostor primaljama odnosno ženama koje žele roditi u kući za porode.

Kuća je opremljena sa svime što možemo naći i na primaljskom odjelu, razlika je u tome što je bolnica udaljenija, a primalje koje rade u kućama za porode su najčešće samostalne djelatnice koje ne rade u bolničkim rodilištima, odnosno žena rađa uz svoju odabranu primalju koja joj je ujedno pratila trudnoću. Kuće za porode najčešće imaju ugovor s najbližom bolnicom o prihvatu žena kojima je potrebno bolničko liječenje iz nekog razloga, te su transferi uhodani i jednostavni.

Nakon poroda u kući za porode, prema dogovoru žena i njen partner odnosno mlađa djeca, ako je potrebno borave u kući jedan ili više dana, te o njima skrbi primalja. Kuća za porode je dobra opcija za žene koje iz nekog razloga ne žele ili ne mogu roditi u vlastitom domu, ali žele skrb odabrane primalje.

Primjer kuće za porode u Hamburgu u Njemačkoj.

 

Što najviše utječe na ženino zadovoljstvo s porodom?

Studije su pokazale da ova četiri faktora u kombinaciji najviše utječu na ženino zadovoljstvo s porodom:

  • Nivo podrške osoba koje joj pružaju zdravstvenu skrb.
  • Kvaliteta odnosa s pružateljima zdravstvene skrbi.
  • Uključivanje u odlukama o skrbi.
  • Iskustvo koje nadmašuje očekivanja ili koje zadovoljava visoka očekivanja.


Odabir mjesta i vrstu skrbi u porodu koja može zadovoljiti ova kriterija može uvelike utjecati na vaše zadovoljstvo s iskustvom poroda. 

 

 

 
Izvori:

Hodnett, E.D., Downe, S., & Walsh, D. (2012). Alternative versus conventional institutional settings for birth. Cochrane Database of Systematic Reviews, 8, CD000012.

Hodnett, E.D. (2002). Pain and women's satisfaction with the experience of childbirth: a systematic review. American Journal of Obstetrics and Gynecology, 186(5), S160-72.

Naslovna fotografija:  Birth Centre, North Middlesex Hospital autorice Fiona Laird i Maxine Malpass